| I | pronome | ʻou | I am here now. ʻOu te i inei nei. |
|---|
| you | pronome | ʻoe | You are my friend. O oe o laʻu uō. |
|---|
| he | pronome | ia | He is at school. O loo ia i le aʻoga. |
|---|
| she | pronome | ia | She is my sister. O ia o loʻu tuafafine. |
|---|
| we | pronome | matou | We work every day. Matou te faigaluega i aso uma. |
|---|
| they | pronome | latou | They live in Apia. Latou te nonofo i Apia. |
|---|
| what | pronome | ā | What is your name? O ai lou igoa? |
|---|
| where | advérbio | fea | Where is my book? O fea laʻu tusi? |
|---|
| when | advérbio | anafea | When will you come? O anafea e te sau ai? |
|---|
| who | pronome | ai | Who is that man? O ai lenā tamāloa? |
|---|
| why | advérbio | aiseā | Why are you sad? Aiseā ua e faanoanoa ai? |
|---|
| how | advérbio | faʻafefea | How do you know? E faapefea ona e iloa? |
|---|
| to be | verbo | iai | The book is on the table. O loo i luga o le laulau le tusi. |
|---|
| to have | verbo | iai | I have a new car. E iai laʻu taavale fou. |
|---|
| to do | verbo | fai | I do my work well. Ou te faia lelei laʻu galuega. |
|---|
| to go | verbo | alu | They go to school early. Latou te alu vave i le aʻoga. |
|---|
| to come | verbo | sau | Please come to my house. Faamolemole sau i loʻu fale. |
|---|
| to see | verbo | vaai | I see the big tree. Ou te vaai i le laau tele. |
|---|
| to know | verbo | iloa | I know that story. Ou te iloa lenā tala. |
|---|
| to think | verbo | mafaufau | We think about the future. Matou te mafaufau i le lumanaʻi. |
|---|
| to want | verbo | manaʻo | I want some water. Ou te manaʻo i sina vai. |
|---|
| to need | verbo | manaʻomia | We need more food. Matou te manaʻomia nisi meaʻai. |
|---|
| to make | verbo | fai | She makes good bread. E fai e ia le falaoa lelei. |
|---|
| to take | verbo | ave | Take the book home. Ave le tusi i le fale. |
|---|
| to give | verbo | avatu | Please give me the pen. Faamolemole avatu le peni ia te aʻu. |
|---|
| to say | verbo | fai | They say good words. Latou te fai upu lelei. |
|---|
| to tell | verbo | taʻu | Tell me the truth. Taʻu mai ia te aʻu le mea moni. |
|---|
| to ask | verbo | fesili | I ask a simple question. Ou te fesili i se fesili faigofie. |
|---|
| to find | verbo | maua | She found my book yesterday. Na ia maua laʻu tusi ananafi. |
|---|
| to look | verbo | vaai | Look at the sky. Vaai i le lagi. |
|---|
| to use | verbo | faaaoga | We use this table daily. Matou te faaaoga lenei laulau i aso uma. |
|---|
| to work | verbo | galue | They work in the city. Latou te galulue i le aai. |
|---|
| to eat | verbo | ʻai | The child eats rice. E ʻai le tamaitiiti i le araisa. |
|---|
| to drink | verbo | inu | I drink cold water. Ou te inu vai mālūlū. |
|---|
| to sleep | verbo | moe | The baby sleeps at night. E moe le pepe i le pō. |
|---|
| to walk | verbo | savali | We walk to school. Matou te savavali i le aʻoga. |
|---|
| to run | verbo | tamoʻe | The boy runs fast. E tamoʻe vave le tama. |
|---|
| to read | verbo | faitau | She reads a new book. E faitau e ia se tusi fou. |
|---|
| to write | verbo | tusi | I write my name. Ou te tusi loʻu igoa. |
|---|
| to speak | verbo | tautala | They speak Samoan well. Latou te tautala lelei i le gagana Samoa. |
|---|
| to listen | verbo | faalogo | Listen to the teacher carefully. Faalogo lelei i le faiaʻoga. |
|---|
| to hear | verbo | faalogo | I hear the music. Ou te faalogo i le musika. |
|---|
| to buy | verbo | faatau | We buy fish today. Matou te faatau iʻa i le asō. |
|---|
| to sell | verbo | faatau atu | They sell fruit here. Latou te faatau atu fualaau aina i inei. |
|---|
| to pay | verbo | totogi | I pay the money now. Ou te totogi le tupe nei. |
|---|
| to help | verbo | fesoasoani | Please help my mother. Faamolemole fesoasoani i loʻu tina. |
|---|
| to love | verbo | alofa | I love my family. Ou te alofa i loʻu aiga. |
|---|
| to live | verbo | nonofo | They live near the sea. Latou te nonofo lata i le sami. |
|---|
| to die | verbo | oti | All people die someday. E oti tagata uma i se aso. |
|---|
| to learn | verbo | aʻoaʻo | Children learn at school. E aʻoaʻo tamaiti i le aʻoga. |
|---|
| to teach | verbo | aʻoaʻo | They teach the children well. Latou te aʻoaʻo lelei tamaiti. |
|---|
| to open | verbo | tatala | Open the door slowly. Tatala le faitotoʻa lemu. |
|---|
| to close | verbo | tapuni | Please close the window now. Faamolemole tapuni le faamalama nei. |
|---|
| person | substantivo | tagata | That person is very kind. E agalelei tele lenā tagata. |
|---|
| man | substantivo | tamāloa | The man is my father. O le tamāloa o loʻu tamā. |
|---|
| woman | substantivo | fafine | That woman is happy. Ua fiafia lenā fafine. |
|---|
| child | substantivo | tamaitiiti | The child is sleeping. O loo moe le tamaitiiti. |
|---|
| boy | substantivo | tama | The boy runs outside. E tamoʻe le tama i fafo. |
|---|
| girl | substantivo | teine | The girl reads quietly. E faitau filemu le teine. |
|---|
| family | substantivo | aiga | My family lives here. E nonofo loʻu aiga i inei. |
|---|
| mother | substantivo | tina | My mother cooks food. E kuka e loʻu tina meaʻai. |
|---|
| father | substantivo | tamā | My father works hard. E galue malosi loʻu tamā. |
|---|
| friend | substantivo | uō | She is my friend. O ia o laʻu uō. |
|---|
| house | substantivo | fale | Their house is big. E tele lo latou fale. |
|---|
| home | substantivo | aiga | I am going home now. Ou te alu i le aiga nei. |
|---|
| school | substantivo | aʻoga | The school is nearby. E latalata le aʻoga. |
|---|
| city | substantivo | aai | This city is busy. E pisi lenei aai. |
|---|
| country | substantivo | atunuu | Our country is beautiful. E matagofie lo tatou atunuu. |
|---|
| world | substantivo | lalolagi | The world is changing. O loo suia le lalolagi. |
|---|
| street | substantivo | auala | The street is long. E umi le auala. |
|---|
| room | substantivo | potu | The room is clean. E mamā le potu. |
|---|
| time | substantivo | taimi | Time goes very fast. E alu vave tele le taimi. |
|---|
| day | substantivo | aso | Today is a good day. O se aso lelei le asō. |
|---|
| night | substantivo | pō | The night is cold. E mālūlū le pō. |
|---|
| morning | substantivo | taeao | The morning is bright. E susulu le taeao. |
|---|
| evening | substantivo | afiafi | We walk in the evening. Matou te savavali i le afiafi. |
|---|
| week | substantivo | vaiaso | I worked all week. Na ou galue i le vaiaso atoa. |
|---|
| month | substantivo | masina | Next month will be busy. E pisi le masina fou. |
|---|
| year | substantivo | tausaga | This year is important. E tāua lenei tausaga. |
|---|
| today | advérbio | asō | I am busy today. Ou te pisi i le asō. |
|---|
| tomorrow | advérbio | a taeao | We will go tomorrow. Matou te alu a taeao. |
|---|
| yesterday | advérbio | ananafi | She came yesterday morning. Na sau o ia ananafi taeao. |
|---|
| now | advérbio | nei | Come here now. Sau i inei nei. |
|---|
| sun | substantivo | lā | The sun is hot. E vevela le lā. |
|---|
| moon | substantivo | masina | The moon is bright tonight. E pupula le masina i lenei pō. |
|---|
| star | substantivo | fetu | That star is bright. E pupula lenā fetu. |
|---|
| sky | substantivo | lagi | The sky is blue. E lanu moana le lagi. |
|---|
| earth | substantivo | lalolagi | The earth is our home. O le lalolagi lo tatou aiga. |
|---|
| fire | substantivo | afi | The fire is very hot. E vevela tele le afi. |
|---|
| water | substantivo | vai | The water is clean. E mamā le vai. |
|---|
| rain | substantivo | timuga | The rain is falling. O loo toulu le timuga. |
|---|
| wind | substantivo | matagi | The wind is strong today. E malosi le matagi i le asō. |
|---|
| tree | substantivo | laau | That tree is tall. E maualuga lenā laau. |
|---|
| flower | substantivo | fugālāʻau | This flower is beautiful. E matagofie lenei fugālāʻau. |
|---|
| mountain | substantivo | mauga | The mountain is high. E maualuga le mauga. |
|---|
| river | substantivo | vaitafe | The river is long. E umi le vaitafe. |
|---|
| sea | substantivo | sami | The sea is calm. E malu le sami. |
|---|
| food | substantivo | meaʻai | The food is ready. Ua saunia meaʻai. |
|---|
| bread | substantivo | falaoa | I eat bread every morning. Ou te ʻai falaoa i taeao uma. |
|---|
| rice | substantivo | araisa | The rice is hot. E vevela le araisa. |
|---|
| meat | substantivo | aano o manu | We cooked the meat. Na matou kuka le aano o manu. |
|---|
| fish | substantivo | iʻa | The fish is fresh. E fou le iʻa. |
|---|
| egg | substantivo | fuamoa | I ate one egg. Na ou ʻai i le fuamoa e tasi. |
|---|
| milk | substantivo | susu | The child drinks milk. E inu susu le tamaitiiti. |
|---|
| fruit | substantivo | fualaau aina | This fruit is sweet. E suamalie lenei fualaau aina. |
|---|
| tea | substantivo | ti | She drinks hot tea. E inu e ia le ti vevela. |
|---|
| coffee | substantivo | kofe | I drink coffee daily. Ou te inu kofe i aso uma. |
|---|
| head | substantivo | ulu | My head hurts today. E tiga loʻu ulu i le asō. |
|---|
| eye | substantivo | mata | Her eye is red. E mumu lona mata. |
|---|
| ear | substantivo | taliga | My ear hurts now. E tiga loʻu taliga nei. |
|---|
| mouth | substantivo | gutu | Open your mouth wide. Tatala tele lou gutu. |
|---|
| nose | substantivo | isu | His nose is small. E laʻitiiti lona isu. |
|---|
| hand | substantivo | lima | Wash your hands well. Fufulu lelei ou lima. |
|---|
| foot | substantivo | vae | My foot is sore. E tiga loʻu vae. |
|---|
| heart | substantivo | fatu | His heart is strong. E malosi lona fatu. |
|---|
| name | substantivo | igoa | My name is Lani. O loʻu igoa o Lani. |
|---|
| book | substantivo | tusi | This book is new. E fou lenei tusi. |
|---|
| word | substantivo | upu | That word is important. E tāua lenā upu. |
|---|
| language | substantivo | gagana | The Samoan language is beautiful. E matagofie le gagana Samoa. |
|---|
| money | substantivo | tupe | I need more money. Ou te manaʻomia nisi tupe. |
|---|
| work | substantivo | galuega | My work is hard. E faigatā laʻu galuega. |
|---|
| love | substantivo | alofa | Love is very important. E tāua tele le alofa. |
|---|
| music | substantivo | musika | The music is beautiful. E matagofie le musika. |
|---|
| story | substantivo | tala | That story is true. E moni lenā tala. |
|---|
| way | substantivo | ala | This way is easier. E faigofie lenei ala. |
|---|
| thing | substantivo | mea | That thing is mine. O laʻu mea lenā. |
|---|
| life | substantivo | ola | Life is a gift. O le ola o se meaalofa. |
|---|
| door | substantivo | faitotoʻa | The door is open. Ua tatala le faitotoʻa. |
|---|
| table | substantivo | laulau | The book is on the table. O loo i luga o le laulau le tusi. |
|---|
| chair | substantivo | nofoa | The chair is old. Ua tuai le nofoa. |
|---|
| car | substantivo | taavale | My car is new. E fou laʻu taavale. |
|---|
| good | adjetivo | lelei | This food is good. E lelei lenei meaʻai. |
|---|
| bad | adjetivo | leaga | That water is bad. E leaga lenā vai. |
|---|
| big | adjetivo | tele | They have a big house. E iai lo latou fale tele. |
|---|
| small | adjetivo | laʻitiiti | The child is small. E laʻitiiti le tamaitiiti. |
|---|
| new | adjetivo | fou | I bought a new book. Na ou faatau se tusi fou. |
|---|
| old | adjetivo | tuai | That house is old. Ua tuai lenā fale. |
|---|
| long | adjetivo | umi | The road is long. E umi le auala. |
|---|
| short | adjetivo | puupuu | The story is short. E puupuu le tala. |
|---|
| high | adjetivo | maualuga | The mountain is high. E maualuga le mauga. |
|---|
| low | adjetivo | maualalo | The table is low. E maualalo le laulau. |
|---|
| hot | adjetivo | vevela | The tea is hot. E vevela le ti. |
|---|
| cold | adjetivo | mālūlū | The water is cold. E mālūlū le vai. |
|---|
| happy | adjetivo | fiafia | The children are happy. Ua fiafia tamaiti. |
|---|
| sad | adjetivo | faanoanoa | She feels sad today. Ua faanoanoa o ia i le asō. |
|---|
| beautiful | adjetivo | matagofie | The flower is beautiful. E matagofie le fugālāʻau. |
|---|
| easy | adjetivo | faigofie | This work is easy. E faigofie lenei galuega. |
|---|
| fast | adjetivo | vave | The car is fast. E vave le taavale. |
|---|
| slow | adjetivo | lemu | The turtle is slow. E lemu le laumei. |
|---|
| right | adjetivo | saʻo | Your answer is right. E saʻo lau tali. |
|---|
| wrong | adjetivo | sese | That answer is wrong. E sese lenā tali. |
|---|
| important | adjetivo | tāua | Family is important to us. E tāua le aiga iā i matou. |
|---|
| true | adjetivo | moni | This story is true. E moni lenei tala. |
|---|
| full | adjetivo | tumu | The bottle is full. Ua tumu le fagu. |
|---|
| empty | adjetivo | gaogao | The room is empty. E gaogao le potu. |
|---|
| young | adjetivo | talavou | The teacher is young. E talavou le faiaʻoga. |
|---|
| strong | adjetivo | malosi | That man is strong. E malosi lenā tamāloa. |
|---|
| weak | adjetivo | vaivai | I feel weak today. Ou te vaivai i le asō. |
|---|
| red | adjetivo | mumu | The flower is red. E mumu le fugālāʻau. |
|---|
| blue | adjetivo | lanu moana | The sky is blue. E lanu moana le lagi. |
|---|
| green | adjetivo | lanu meamata | The leaf is green. E lanu meamata le lau. |
|---|
| yellow | adjetivo | samasama | The flower is yellow. E samasama le fugālāʻau. |
|---|
| black | adjetivo | uliuli | The dog is black. E uliuli le maile. |
|---|
| white | adjetivo | paʻepaʻe | The shirt is white. E paʻepaʻe le ofutino. |
|---|
| yes | interjeição | ioe | Yes, I understand now. Ioe, ua ou malamalama nei. |
|---|
| no | interjeição | leai | No, I cannot go. Leai, e lē mafai ona ou alu. |
|---|
| not | advérbio | lē | I am not tired. Ou te lē vaivai. |
|---|
| and | conjunção | ma | Mother and father are here. O loo i inei tina ma tamā. |
|---|
| or | conjunção | poʻo | Tea or coffee is fine. E lelei le ti poʻo le kofe. |
|---|
| but | conjunção | ae | I am tired, but happy. Ua ou vaivai, ae fiafia. |
|---|
| if | conjunção | pe a | If it rains, stay home. Pe a timu, nofo i le fale. |
|---|
| because | conjunção | aua | I stayed home because rain fell. Na ou nofo i le fale aua na timu. |
|---|
| with | preposição | ma | I came with my friend. Na ou sau ma laʻu uō. |
|---|
| without | preposição | e aunoa ma | He left without money. Na alu o ia e aunoa ma se tupe. |
|---|
| for | preposição | mo | This gift is for you. O lenei meaalofa mo oe. |
|---|
| from | preposição | mai | I came from the city. Na ou sau mai le aai. |
|---|
| to | preposição | i | We went to school. Na matou o i le aʻoga. |
|---|