| I | pronome | au | I am here now. ʻOku ou ʻi heni he taimi ni. |
|---|
| you | pronome | koe | You are my friend. Ko hoku kaumeʻa koe. |
|---|
| he | pronome | ia | He is at home. ʻOku ʻi ʻapi ia. |
|---|
| she | pronome | ia | She is very happy. ʻOku fiefia lahi ia. |
|---|
| we | pronome | kitautolu | We are going today. ʻOku tau ʻalu he ʻaho ni. |
|---|
| they | pronome | kinautolu | They are at school. ʻOku nau ʻi he ako. |
|---|
| what | pronome | ko e hā | What is your name? Ko e hā ho hingoa? |
|---|
| where | advérbio | fē | Where is your house? ʻOku ʻi fē ho fale? |
|---|
| when | advérbio | ʻahea | When will you come? Te ke haʻu ʻahea? |
|---|
| who | pronome | ko hai | Who is that person? Ko hai ʻa e tokotaha ko ia? |
|---|
| why | advérbio | ko e hā | Why are you sad? Ko e hā ʻoku ke loto-mamahi ai? |
|---|
| how | advérbio | fēfē | How are you today? ʻOku ke fēfē he ʻaho ni? |
|---|
| to have | verbo | maʻu | I have a book. ʻOku ou maʻu ha tohi. |
|---|
| to do | verbo | fai | I do my work. ʻOku ou fai ʻeku ngāue. |
|---|
| to go | verbo | ʻalu | They go to town. ʻOku nau ʻalu ki kolo. |
|---|
| to come | verbo | haʻu | Please come here now. Kataki ʻo haʻu heni he taimi ni. |
|---|
| to see | verbo | mamata | I see the moon. ʻOku ou mamata ki he māhina. |
|---|
| to know | verbo | ʻilo | I know that story. ʻOku ou ʻilo ʻa e talanoa ko ia. |
|---|
| to think | verbo | fakakaukau | We think about life. ʻOku tau fakakaukau ki he moʻui. |
|---|
| to want | verbo | fiemaʻu | I want some water. ʻOku ou fiemaʻu ha vai. |
|---|
| to need | verbo | fiemaʻu | We need more food. ʻOku tau fiemaʻu ha meʻakai lahi ange. |
|---|
| to make | verbo | ngaohi | They make a table. ʻOku nau ngaohi ha tēpile. |
|---|
| to take | verbo | ʻave | Take the book home. ʻAve ʻa e tohi ki ʻapi. |
|---|
| to give | verbo | foaki | I give you water. ʻOku ou foaki atu ha vai kiate koe. |
|---|
| to say | verbo | pehē | They say good words. ʻOku nau pehē ha ngaahi lea lelei. |
|---|
| to tell | verbo | tala | Tell me the story. Tala mai ʻa e talanoa. |
|---|
| to ask | verbo | fehuʻi | I ask one question. ʻOku ou fehuʻi ha fehuʻi ʻe taha. |
|---|
| to find | verbo | maʻu | We find the key. ʻOku tau maʻu ʻa e ki. |
|---|
| to look | verbo | sio | Look at the sky. Sio ki he langi. |
|---|
| to use | verbo | ngāueʻaki | I use this table. ʻOku ou ngāueʻaki ʻa e tēpile ni. |
|---|
| to work | verbo | ngāue | They work every day. ʻOku nau ngāue ʻi he ʻaho kotoa pē. |
|---|
| to eat | verbo | kai | We eat rice tonight. Te tau kai laise he pō ni. |
|---|
| to drink | verbo | inu | I drink hot tea. ʻOku ou inu tī vela. |
|---|
| to sleep | verbo | mohe | The child sleeps now. ʻOku mohe ʻa e tamasiʻi he taimi ni. |
|---|
| to walk | verbo | luelue | We walk to school. ʻOku tau luelue ki he ako. |
|---|
| to run | verbo | lele | The boy runs fast. ʻOku lele vave ʻa e tamasiʻi. |
|---|
| to read | verbo | lau | She reads a book. ʻOku ne lau ha tohi. |
|---|
| to write | verbo | tohi | I write my name. ʻOku ou tohi hoku hingoa. |
|---|
| to speak | verbo | lea | They speak Tongan well. ʻOku nau lea faka-Tonga lelei. |
|---|
| to listen | verbo | fanongo | Listen to the music. Fanongo ki he hiva. |
|---|
| to hear | verbo | ongoʻi | I hear the wind. ʻOku ou ongoʻi ʻa e matangi. |
|---|
| to buy | verbo | fakatau | We buy fresh fish. ʻOku tau fakatau mai ha ika foʻou. |
|---|
| to sell | verbo | fakatau atu | They sell bread here. ʻOku nau fakatau atu ʻa e mā ʻi heni. |
|---|
| to pay | verbo | totongi | I pay the money. ʻOku ou totongi ʻa e paʻanga. |
|---|
| to help | verbo | tokoni | Please help my mother. Kataki ʻo tokoni ki heʻeku faʻē. |
|---|
| to love | verbo | ʻofa | We love our family. ʻOku tau ʻofa ki hotau fāmili. |
|---|
| to die | verbo | mate | Old trees die slowly. ʻOku mate māmālie ʻa e ngaahi ʻakau motuʻa. |
|---|
| to learn | verbo | ako | Children learn at school. ʻOku ako ʻa e fānau ʻi he ako. |
|---|
| to teach | verbo | akoʻi | They teach the children. ʻOku nau akoʻi ʻa e fānau. |
|---|
| to open | verbo | ava | Open the door now. Ava ʻa e matapā he taimi ni. |
|---|
| to close | verbo | tapuni | Close the door, please. Tapuni ʻa e matapā, kātaki. |
|---|
| person | substantivo | tokotaha | That person is kind. ʻOku angaʻofa ʻa e tokotaha ko ia. |
|---|
| man | substantivo | tangata | The man is tall. ʻOku lōloa ʻa e tangata. |
|---|
| woman | substantivo | fefine | The woman is happy. ʻOku fiefia ʻa e fefine. |
|---|
| child | substantivo | tamasiʻi | The child is sleeping. ʻOku mohe ʻa e tamasiʻi. |
|---|
| boy | substantivo | tamasiʻi tangata | The boy reads well. ʻOku lau lelei ʻa e tamasiʻi tangata. |
|---|
| girl | substantivo | tamasiʻi fefine | The girl is singing. ʻOku hiva ʻa e tamasiʻi fefine. |
|---|
| family | substantivo | fāmili | My family is large. ʻOku lahi hoku fāmili. |
|---|
| mother | substantivo | faʻē | My mother is here. ʻOku ʻi heni ʻeku faʻē. |
|---|
| father | substantivo | tamai | My father works hard. ʻOku ngāue mālohi ʻeku tamai. |
|---|
| friend | substantivo | kaumeʻa | She is my friend. Ko hoku kaumeʻa ia. |
|---|
| house | substantivo | fale | Their house is new. ʻOku foʻou honau fale. |
|---|
| home | substantivo | ʻapi | We are going home. ʻOku tau ʻalu ki ʻapi. |
|---|
| school | substantivo | ako | The school is big. ʻOku lahi ʻa e ako. |
|---|
| city | substantivo | kolo lahi | This city is busy. ʻOku femoʻuekina ʻa e kolo lahi ni. |
|---|
| country | substantivo | fonua | Our country is beautiful. ʻOku fakaʻofoʻofa hotau fonua. |
|---|
| world | substantivo | māmani | The world is large. ʻOku lahi ʻa e māmani. |
|---|
| room | substantivo | loki | The room is small. ʻOku siʻi ʻa e loki. |
|---|
| time | substantivo | taimi | Time goes quickly. ʻOku ʻalu vave ʻa e taimi. |
|---|
| day | substantivo | ʻaho | Today is a good day. Ko e ʻaho lelei ʻa e ʻaho ni. |
|---|
| night | substantivo | pō | The night is cold. ʻOku momoko ʻa e pō. |
|---|
| morning | substantivo | pongipongi | The morning is cool. ʻOku mokomoko ʻa e pongipongi. |
|---|
| evening | substantivo | efiafi | We walk this evening. ʻOku tau luelue he efiafi ni. |
|---|
| week | substantivo | uike | This week is busy. ʻOku femoʻuekina ʻa e uike ni. |
|---|
| month | substantivo | māhina | This month is long. ʻOku lōloa ʻa e māhina ni. |
|---|
| year | substantivo | taʻu | This year is important. ʻOku mahuʻinga ʻa e taʻu ni. |
|---|
| today | advérbio | he ʻaho ni | I work today. ʻOku ou ngāue he ʻaho ni. |
|---|
| tomorrow | advérbio | ʻapongipongi | We will come tomorrow. Te mau haʻu ʻapongipongi. |
|---|
| yesterday | advérbio | ʻaneafi | He came yesterday. Naʻe haʻu ia ʻaneafi. |
|---|
| now | advérbio | he taimi ni | Come here now. Haʻu heni he taimi ni. |
|---|
| sun | substantivo | laʻā | The sun is hot. ʻOku vela ʻa e laʻā. |
|---|
| moon | substantivo | māhina | The moon is bright. ʻOku ulo ʻa e māhina. |
|---|
| star | substantivo | fetuʻu | That star is bright. ʻOku ulo ʻa e fetuʻu ko ia. |
|---|
| sky | substantivo | langi | The sky is blue. ʻOku lanu pulū ʻa e langi. |
|---|
| fire | substantivo | afi | The fire is hot. ʻOku vela ʻa e afi. |
|---|
| water | substantivo | vai | The water is cold. ʻOku momoko ʻa e vai. |
|---|
| rain | substantivo | ʻuha | The rain is heavy. ʻOku lahi ʻa e ʻuha. |
|---|
| wind | substantivo | matangi | The wind is strong. ʻOku mālohi ʻa e matangi. |
|---|
| tree | substantivo | ʻakau | The tree is tall. ʻOku lōloa ʻa e ʻakau. |
|---|
| flower | substantivo | fugalaʻau | This flower is beautiful. ʻOku fakaʻofoʻofa ʻa e fugalaʻau ni. |
|---|
| mountain | substantivo | moʻunga | That mountain is high. ʻOku māʻolunga ʻa e moʻunga ko ia. |
|---|
| river | substantivo | vaitafe | The river is long. ʻOku lōloa ʻa e vaitafe. |
|---|
| sea | substantivo | tahi | The sea is blue. ʻOku lanu pulū ʻa e tahi. |
|---|
| food | substantivo | meʻakai | The food is ready. ʻOku mateuteu ʻa e meʻakai. |
|---|
| bread | substantivo | mā | The bread is fresh. ʻOku foʻou ʻa e mā. |
|---|
| rice | substantivo | laise | We eat rice daily. ʻOku tau kai laise ʻi he ʻaho kotoa pē. |
|---|
| meat | substantivo | kakanoʻi manu | The meat is hot. ʻOku vela ʻa e kakanoʻi manu. |
|---|
| fish | substantivo | ika | The fish is fresh. ʻOku foʻou ʻa e ika. |
|---|
| egg | substantivo | foʻi moa | I eat one egg. ʻOku ou kai ha foʻi moa ʻe taha. |
|---|
| milk | substantivo | huʻakau | The milk is cold. ʻOku momoko ʻa e huʻakau. |
|---|
| fruit | substantivo | fuaʻiʻakau | This fruit is sweet. ʻOku melie ʻa e fuaʻiʻakau ni. |
|---|
| tea | substantivo | tī | The tea is hot. ʻOku vela ʻa e tī. |
|---|
| coffee | substantivo | kofe | The coffee is strong. ʻOku mālohi ʻa e kofe. |
|---|
| head | substantivo | ʻulu | My head hurts today. ʻOku mamahi hoku ʻulu he ʻaho ni. |
|---|
| eye | substantivo | mata | Her eyes are beautiful. ʻOku fakaʻofoʻofa hono mata. |
|---|
| ear | substantivo | telinga | My ear hurts. ʻOku mamahi hoku telinga. |
|---|
| mouth | substantivo | ngutu | Open your mouth, please. Ava ho ngutu, kātaki. |
|---|
| nose | substantivo | ihu | My nose is cold. ʻOku momoko hoku ihu. |
|---|
| hand | substantivo | nima | My hand is strong. ʻOku mālohi hoku nima. |
|---|
| foot | substantivo | vae | His foot hurts now. ʻOku mamahi hono vae he taimi ni. |
|---|
| heart | substantivo | mafu | My heart is strong. ʻOku mālohi hoku mafu. |
|---|
| name | substantivo | hingoa | Your name is beautiful. ʻOku fakaʻofoʻofa ho hingoa. |
|---|
| book | substantivo | tohi | This book is new. ʻOku foʻou ʻa e tohi ni. |
|---|
| word | substantivo | lea | That word is important. ʻOku mahuʻinga ʻa e lea ko ia. |
|---|
| language | substantivo | lea | Tongan is a beautiful language. Ko e lea faka-Tonga ko ha lea fakaʻofoʻofa. |
|---|
| money | substantivo | paʻanga | I need more money. ʻOku ou fiemaʻu ha paʻanga lahi ange. |
|---|
| work | substantivo | ngāue | The work is hard. ʻOku faingataʻa ʻa e ngāue. |
|---|
| love | substantivo | ʻofa | Love is important in life. ʻOku mahuʻinga ʻa e ʻofa ʻi he moʻui. |
|---|
| music | substantivo | hiva | The music is beautiful. ʻOku fakaʻofoʻofa ʻa e hiva. |
|---|
| story | substantivo | talanoa | That story is true. ʻOku moʻoni ʻa e talanoa ko ia. |
|---|
| way | substantivo | hala | This way is easy. ʻOku faingofua ʻa e hala ni. |
|---|
| thing | substantivo | meʻa | That thing is mine. ʻOku ʻaʻaku ʻa e meʻa ko ia. |
|---|
| life | substantivo | moʻui | Life is beautiful. ʻOku fakaʻofoʻofa ʻa e moʻui. |
|---|
| door | substantivo | matapā | The door is open. ʻOku ava ʻa e matapā. |
|---|
| table | substantivo | tēpile | The table is big. ʻOku lahi ʻa e tēpile. |
|---|
| chair | substantivo | sea | The chair is new. ʻOku foʻou ʻa e sea. |
|---|
| car | substantivo | meʻalele | The car is fast. ʻOku vave ʻa e meʻalele. |
|---|
| good | adjetivo | lelei | This food is good. ʻOku lelei ʻa e meʻakai ni. |
|---|
| bad | adjetivo | kovi | That water is bad. ʻOku kovi ʻa e vai ko ia. |
|---|
| big | adjetivo | lahi | The house is big. ʻOku lahi ʻa e fale. |
|---|
| small | adjetivo | siʻi | The room is small. ʻOku siʻi ʻa e loki. |
|---|
| new | adjetivo | foʻou | I have a new book. ʻOku ou maʻu ha tohi foʻou. |
|---|
| old | adjetivo | motuʻa | That house is old. ʻOku motuʻa ʻa e fale ko ia. |
|---|
| long | adjetivo | lōloa | The road is long. ʻOku lōloa ʻa e hala. |
|---|
| short | adjetivo | nounou | The story is short. ʻOku nounou ʻa e talanoa. |
|---|
| high | adjetivo | māʻolunga | The mountain is high. ʻOku māʻolunga ʻa e moʻunga. |
|---|
| low | adjetivo | maʻulalo | That chair is low. ʻOku maʻulalo ʻa e sea ko ia. |
|---|
| hot | adjetivo | vela | The tea is hot. ʻOku vela ʻa e tī. |
|---|
| cold | adjetivo | momoko | The water is cold. ʻOku momoko ʻa e vai. |
|---|
| happy | adjetivo | fiefia | The child is happy. ʻOku fiefia ʻa e tamasiʻi. |
|---|
| sad | adjetivo | loto-mamahi | She feels sad today. ʻOku loto-mamahi ia he ʻaho ni. |
|---|
| beautiful | adjetivo | fakaʻofoʻofa | The flower is beautiful. ʻOku fakaʻofoʻofa ʻa e fugalaʻau. |
|---|
| easy | adjetivo | faingofua | This work is easy. ʻOku faingofua ʻa e ngāue ni. |
|---|
| hard | adjetivo | faingataʻa | That lesson is hard. ʻOku faingataʻa ʻa e lēsoni ko ia. |
|---|
| fast | adjetivo | vave | The car is fast. ʻOku vave ʻa e meʻalele. |
|---|
| slow | adjetivo | tuai | The turtle is slow. ʻOku tuai ʻa e honu. |
|---|
| right | adjetivo | totonu | Your answer is right. ʻOku tonu ho tali. |
|---|
| wrong | adjetivo | hala | That answer is wrong. ʻOku hala ʻa e tali ko ia. |
|---|
| important | adjetivo | mahuʻinga | This book is important. ʻOku mahuʻinga ʻa e tohi ni. |
|---|
| true | adjetivo | moʻoni | The story is true. ʻOku moʻoni ʻa e talanoa. |
|---|
| full | adjetivo | fonu | The cup is full. ʻOku fonu ʻa e ipu. |
|---|
| empty | adjetivo | lala | The room is empty. ʻOku lala ʻa e loki. |
|---|
| young | adjetivo | talavou | He is still young. ʻOku kei talavou ia. |
|---|
| strong | adjetivo | mālohi | The man is strong. ʻOku mālohi ʻa e tangata. |
|---|
| weak | adjetivo | vaivai | The child is weak. ʻOku vaivai ʻa e tamasiʻi. |
|---|
| red | adjetivo | kulokula | The flower is red. ʻOku kulokula ʻa e fugalaʻau. |
|---|
| blue | adjetivo | pulū | The sky is blue. ʻOku pulū ʻa e langi. |
|---|
| green | adjetivo | lanumata | The tree is green. ʻOku lanumata ʻa e ʻakau. |
|---|
| yellow | adjetivo | engeenga | The flower is yellow. ʻOku engeenga ʻa e fugalaʻau. |
|---|
| black | adjetivo | ʻuliʻuli | The car is black. ʻOku ʻuliʻuli ʻa e meʻalele. |
|---|
| white | adjetivo | hinehina | The house is white. ʻOku hinehina ʻa e fale. |
|---|
| yes | interjeição | ʻio | Yes, I understand. ʻIo, ʻoku ou mahino. |
|---|
| no | interjeição | ʻikai | No, I cannot come. ʻIkai, ʻe ʻikai te u lava ʻo haʻu. |
|---|
| not | advérbio | ʻikai | I am not ready. ʻOku ʻikai te u mateuteu. |
|---|
| and | conjunção | mo | Mother and father are here. ʻOku ʻi heni ʻa e faʻē mo e tamai. |
|---|
| or | conjunção | pe | Tea or coffee is fine. ʻOku lelei pē ʻa e tī pe kofe. |
|---|
| but | conjunção | ka | I am tired, but happy. ʻOku ou vaivai, ka ʻoku ou fiefia. |
|---|
| if | conjunção | kapau | If it rains, stay home. Kapau ʻe ʻuha, nofo ʻi ʻapi. |
|---|
| because | conjunção | he | I stayed home because rain fell. Naʻá ku nofo ʻi ʻapi he naʻe ʻuha. |
|---|
| with | preposição | mo | I came with my friend. Naʻá ku haʻu mo hoku kaumeʻa. |
|---|
| without | preposição | taʻe | He left without money. Naʻe ʻalu ia taʻe paʻanga. |
|---|
| for | preposição | maʻa | This gift is for you. ʻOku maʻau ʻa e meʻaʻofa ni maʻau. |
|---|
| from | preposição | mei | I came from school. Naʻá ku haʻu mei he ako. |
|---|
| to | preposição | ki | We go to town. ʻOku tau ʻalu ki kolo. |
|---|